nedjelja, 3. prosinca 2017.

Pisma kardinala Šepera protiv modernističkog i ljevičarskog pisanja "Glasa Koncila"



Nedavno je na Hrvatskim studijima doktorirao Anto Mikić s disertacijom Crkveno i društveno značenje Glasa koncila od 1963. do 1972. Rad otkriva mnoge dosad nepoznate stvari, koje su se događale iza kulisa u Glasu Koncila.
Mentor je prof. Miroslav Akmadža, koji je u ovom trenutku zasigurno najbolji poznavatelj suvremene povijesti Crkve u Hrvata.
 
Kao prilog na kraju rada, objavljeni su izvornici pisama kardinala Franje Šepera u kojima prigovara "Glasu Koncila" zbog njegovog liberalnog i ljevičarskog pisanja.

Budući da je ovaj doktorski rad dostupan na internetu cijeloj javnosti, mislim da nikome neće smetati ako ovdje prenesem ta pisma kardinala Šepera uredništvu Glasa Koncila od 21. siječnja 1966. i 28. srpnja 1969., te pismo (tada) pomoćnog biskupa Franje Kuharića od 17. kolovoza 1967.

Kao što znate, "Glas Koncila" je u ono vrijeme bio u rukama ultra-modernista: Vladimira Pavlinića, Šagi-Bunića, Turčinovića, Bajsića i Josipa Kolanovića (kasnijeg kolovođe u "Zadarskom slučaju").
A i Smiljana Rendić, koja je pisala pod pseudonimom "Berith", bila je tada na istoj toj liniji. Iako je poslije govorila da je Pavlinić prerađivao njezine tekstove i ubacivao u njih svoje stavove.

Bilo kako bilo, "Glas Koncila" je konstantnom modernističkom propagandom, napose promicanjem "progresističkih" teologa poput Schillebeeckxa i kardinala Suenensa, izazvao nezadovoljstvo i kritike kardinala Šepera.

Da se razumijemo, kardinal Šeper nije bio tradicionalist. U svom pismu Kuhariću od 28. srpnja 1969. čak se i ograđuje od "tradicionalista koji uopće ne priznaju Koncil".

No, Šeper je bio protivnik modernizma, i vidi se da mu je smetao premekani stav pape Pavla VI. prema modernističkim teolozima. Pa, tako Šeper piše u spomenutom pismu:
"Da je danas živ Pio XI. zadesila bi Suenensa sudbina kardinala Billota. Ali danas je ovdje Pavao VI. koji radije "ponizno razmatra" ove prigovore..."

Za početak, evo pismo kardinala Šepera uredništvu Glasa Koncila od 21. siječnja 1966.
Izgleda da Šeper u tom trenutku još nije bio svjestan da je modernističko pisanje Glasa Koncila rezultat smišljenog stava uredništva. Naivno je smatrao da je rezultat "novinarske brzine" i "preopterećenosti". Kasnije će se otrijezniti.













A sad pogledajte pismo biskupa Kuharića uredništvu Glasa Koncila 17. VIII. 1967.
Kuharić direktno prigovara "Glasu Koncila" zbog promicanja "ekumenskog stava" da više nije dozvoljeno "pokatoličavati nekatolike". I ističe da je onaj koja spozna istinu katoličke vjere dužan ući u Katoličku Crkvu "propter salutem" ("radi spasenja").

Preporučujem Jurju Kolariću i ostalim ekumenistima da pročitaju ovo pismo.









I na kraju, pismo zbog kojeg sam i otvorio ovaj post...
Pismo kardinala Šepera biskupu Kuhariću 28. srpnja 1969.






Broj komentara: 6:

  1. Šeper je trebao ići do kraja i zabraniti "Glas Koncila", to leglo modernističkih krivovjeraca.

    OdgovoriIzbriši
  2. Indikativno je da su glavni u Glasu Koncila bili otpali svećenici: Vladimir Pavlinić i Josip Kolanović, koji su 1970-ih napustili svećeničku službu.
    A i ovi ostali - Šagi, Bajsić, Turčinović - nikada nisu u srcu bili pravi svećenici. Uvijek su bili u civilnoj odjeći, i nisu obavljali svoje svećeničke dužnosti.
    I takve "Glas Koncila" uzdiže kao uzore!

    OdgovoriIzbriši
  3. Haha, kardinal Seper ne misli na "fanaticne i intransigentne 'tradicionaliste'".

    Pa eto, sto su on ili njegovi nasljednici napravili?
    On, zagrebacki nadbiskup, ce poslati Glasu Koncila zaostalu pretplatu i u znak protesta ih zamoliti da mu vise ne salju novine. Kao da je malo dijete koje se naslo uvrijedjeno necijim postupkom. Zasto nije napravio sve sto je do njega, pa ako treba neka se i odijeli Glas Koncila i neka zagrebacka nadbiskupija osnuje svoje novine, a ovih se odrece. Ista stvar i s KBF-om. Ne, nego cemo se duriti i govoriti kako nas ne slusaju, a vlastiti Bogom dani autoritet necemo upotrijebiti.

    Cak kardinal Seper i biskup Kuharic govore kako neke stvari treba presutjeti jer bi mogle skandalizirati narod, a ne govore da se protiv toga treba boriti. Kako bi i govorili kad je zacetak tih postkoncilskih promjena u samom Koncilu i Pavlu VI., sto je kasnije svesrdno nastavio Ivan Pavao II.

    Nisu ova pisma nikakvo svjedocanstvo o brizi navedenih biskupa za pravovjerje, nego stovise jos gora njihova osuda jer su vidjeli sto je krivo, a nista nisu poduzeli. I savrseno pokazuju kamo vodi konzervativizam koji nam čak i danas, u doba pape Franje, neki pokusavaju naturivati stavljajuci nam pred oci kao uzor primjerice biskupa Cekadu.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mislim da je njihova pogreška u vezi "Glasa Koncila" bila u tome što su oni mislili da je glavni problem u Pavliniću.
      Na kraju su smijenili Pavlinića s mjesta glavnog urednika "Glasa Koncila", misleći da će time sve riješiti.

      Izbriši
    2. Samo nešto u vezi ovoga:
      "...govore kako neke stvari treba presutjeti jer bi mogle skandalizirati narod, a ne govore da se protiv toga treba boriti..."

      Morate shvatiti kontekst. Stvar je ovdje kako se prezentira vijest.

      Na primjer, imate vijest da je 28 svećenika napustilo svećeničku službu.

      I sad će "desni mediji" prenijeti vijest ovako:
      "28 svećenika otpalo! Vidite do čega su dovele liberalne reforme!"

      A lijevi mediji (u koje je spadao Glas Koncila) bi prenijeli vijest ovako:
      "28 svećenika napustilo službu! Vidite do čega je dovela vaša nevoljkost da date više slobode, da ukinete celibat itd."

      Glas Koncila je na takav način koristio tzv."slučajeve" kako bi propagirao svoju tadašnju izrazito lijevu-liberalnu agendu.

      U tom kontekstu su Kuharić i Šeper govorili da treba prešutjeti neke vijesti. Tada je recimo bio aktualan "hercegovački slučaj", i tu je bilo mnogo manipulacija, a u sve se miješao i komunistički režim.
      Zato su neki tražili da se radije o tome šuti.

      E sad, koliko je bilo koristi od toga... To je drugo pitanje.

      Izbriši
  4. Iz pisma kard. Šepera biskupu Kuhariću:
    "Pogledajmo samo zadnji broj od 13.VIII.- na str. 2 članak "Nema više govora o 'krivovjerju' teologa Schillebeeckxa". Ne znam čemu služe ove ponovljene apologije ovog teologa. Nitko nije govorio da je heretik, ali da u njegovoj teologiji nije sve u redu, to stoji, premda smatram da u Holandiji ima puno opasnijih od njega..."
    - Kamo li sreće da su govorili da je Schillebeeckx heretik kao što i jeste. Sam sam se imao više put uvjeriti u to, a najčešće i to u ne tako davno vrijeme, kroz očitu popularnost ovoga kvazi-katoličkog kvazi-teologa koji je mnogim kako klericima tako i laicima naprosto isprao mozak. I to u tolikoj mjeri, da neki od njih u svojim sada sedamdesetim i osamdesetim godinama, drže takva kvazi-predavanja i kateheze koje su na sablazan svakomu, iole katoličkom mozgu i duhu.
    Naravno ne samo misao vodilja, nego i cijela priča u svim svojim segmentima je bazirana na Schillebeeckx-ovim heretičnim novotarskim mozganjima.
    Kao (otrovni) šlag na (otrovnu) tortu, dotični vremešni ali vrlo blagoglagoljivi predavač, Schillebeeckx-ov veliki fan, je bila njegova izjava kako on ustvari ne vjeruje u Kristovo božanstvo!? Krist po njemu nije dakle Bog nego samo čovjek! Ali pazite i što je ono što taj daje za uporište svojim shvaćanjima! To je, po njegovim riječima;- "To je 'neuspjeh, poraz i fijasko' Gospodinova Križnog Puta i smrti na Križu." (!?!)

    No ne zaboravimo na jako važnu činjenicu da ovaj i njemu slični, ni slučajno nisu jedini koji Gospodinovu predragocjenu, otkupilačku i spasilačku svojevoljnu i dragovoljnu Svetu Žrtvu vide kao,- fijasko!
    https://youtu.be/wWZRC0QanUI

    Bože molimo te vrati nam Svetu Inkviziciju!

    OdgovoriIzbriši