srijeda, 6. prosinca 2017.

Neki drugi KBF

Iz Spomenice Zagrebačkog sveučilišta 1874.-1899., str. 30.-35. 









4 komentara:

  1. Ovo je bilo najvažnije:
    "…opći i posebni dio dogmatike, moralno bogoslovlje, crkveno pravo i liturgika tako s obzirom na dogmatičku narav, njihovu terminologiju, izvore, službu i obrede Katoličke Crkve, kao uopće obzirom na interese Crkve, imadu se predavati latinskim jezikom."

    Crpila se čista nauka iz čistih izvora, na izvornom latinskom jeziku. Veoma važno radi preciznosti u nauku (koja se u prijevodima na narodne jezike redovito gubi).

    Mislim da su upravo zbog toga modernisti protiv latinskog jezika. Njima smeta dogmatska preciznost u nauku i liturgiji.
    Oni love u mutnom, i zato se bore protiv jasnoće. Cijeli njihov modenistički "nauk" počiva na dvoznačnosti, zamagljivanju i zamućivanju.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Koliko ih je (bilo i sada jeste) protiv Latinskog jezika zbog svjesne želje i razloga smućivanja pravog nauka,- teško je reći. No zacijelo je puno veći broj (bio i sada još uvijek jeste) onih koji zbog lijenosti i želje za lagodnosti, također bijahu protiv Latinskog jezika.

      Izbriši
  2. Kvaliteta KBF-a je počela padati kad su dopustili da se upisuju laici, a posebno žene.
    Ta "deklerikalizacija" je u stvari bila sekularizacija KBF-a.
    Ako danas KBF-u više nije svrha odgoj katoličkih svećenika, što mu je onda svrha?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Možda pojedincima (ili većini?) je KBF nešto što treba da bude svrha samom sebi. Prvenstveno.
      Jer, nimalo nije neugodno biti 'jedan od viđenih, uglednih, naočitih, naprednih, a i modernih'. kako je na to Robelar na prethodnom postu već jako dobro ukazao. Nasuprot tomu, vrlo je ugodno i lagodno. I odveć lagano, pošto nema obvezatnog učenja na Latinskom.

      Izbriši