subota, 25. studenoga 2017.

Uzaludan trud fra Jure Radića i "prava misa Drugoga vatikanskog koncila"

Fra Jure Radić


Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj izdala je 1967. mali "Misal za sve dane u godini". Urednik je fra Jure Radić (dugogodišnji profesor liturgike na Visokoj bogosloviji u Makarskoj), a u izradi su na ovaj ili onaj način sudjelovali gotovo svi glavni hrvatski liturgičari onoga vremena. Uložen je silno velik trud, potrošeno mnogo vremena i novca.
Fra Jure Radić se sav dao na posao da taj mali misal bude što dotjeraniji i da obuhvati svaki dan u liturgijskoj godini.

Je li sav taj trud bio uzaludan? - s obzirom da je samo dvije godine poslije uveden "Novus Ordo" s potpuno drugačijim redom mise, novim kalendarom, netradicionalnim molitvama i lekcionarom (izrazito netradicionalana podjela čitanja na godine A, B i C).

Vjernici tek što su primili Radićev misal u ruke, već su se morali navikavati na jedan sasvim drukčiji obred.

No, činjenica da su fra Jure i njegovi suradnici uložili toliki trud u pripremi ovog (još uvijek) tradicionalnog misala, pokazuje da oni još 1967. nisu znali da će ubrzo - 1969. - biti uveden "Novus Ordo".  Evidentno je da to nije znao nitko u Hrvatskoj - jer da su znali, ne bi uložili toliko truda i vremena u pripremi jednog priručnika za tradicionalnu misu.






Iako je ovdje u suštini riječ o tradicionalnom obredu mise, on već sadrži one promjene koje su pokrenute koncilskim dokumentom Sacrosanctum Concilium (iz prosinca 1963.) i kasnijim odredbama.

To su sljedeće promjene:
- ukinuto je moljenje psalma Judica me Deus na početku mise
- ukinut drugi Confiteor (prije pričesti)
- proširen prostor za narodni jezik u liturgiji
- uveden je naziv "služba riječi" za prvi dio mise, umjesto "misa katekumena"
- određeno je da narod moli zajedno sa svećenikom Vjerovanje, Oče naš i Jaganjče Božji
- umjesto "Ite missa est", uveden je otpust "Idite u miru"
- ukinuto čitanje zadnjeg evanđelja
- povećane mogućnosti za koncelebraciju

Uvedena je također i molitva vjernika, ali to nije bila onakva "molitva vjernika" kao u Novus Ordu (gdje vlada potpuna anarhija i svatko dodaje što god želi), već su to bili zazivi iz tradicionalnih Litanija svih svetih. To i jest bila ona izvorna, prava, molitva vjernika u starokršćansko doba.

Dodano je i pjevanje nekih psalama za vrijeme mise (ako je zgodno). Već se tu polako počinje nazirati onaj "opcionalizam" (koji je u "Novus Ordu" praktički glavno obilježje).

Sve je ostalo u misi bilo tradicionalno (prema Misalu iz 1962.).
Neki danas kažu da je to bila "prava misa Drugog vatikanskog koncila" kako ju je zamislio Sacrosanctum Concilium, a ne "Novus Ordo" iz 1969. , koji je, po njihovom mišljenju, uveden nevezano ili čak suprotno koncilskim odredbama.


Pa, pogledajmo onda kako je izgledala misa koja se služila od vremena II. vatikanskog koncila do neposredno prije uvođenja "Novus Orda".


















Neću stavljati sva predslovlja, ovo stavljam radi primjera...




Kanon Mise...




















Potom Radićev misal donosi i red mise na latinskom...






Misni obrasci za nedjelje i blagdane su u cijelosti bili tradicionalni.

Evo, na primjer, za XXIII. nedjelju po Duhovima. Obratite pozornost na pouke iznad misnog obrasca. Još uvijek sadrže onu izvornu katoličku ozbiljnost.





Upravo te kratke pouke iznad misnih obrazaca otkrivaju da nitko te 1967. godine nije očekivao neku novu revolucionarnu liturgijsku reformu.
U pouci o blagdanu Krista Kralja ističe se da se uvijek slavi prije Svih svetih (u zadnju nedjelju listopada). Dokaz da još 1967. nisu znali da će samo dvije godine kasnije biti uveden novi kalendar i raspored blagdana.






I svetački blagdani svi još uvijek imaju tradicionalne obrasce. Evo, na primjer, za blagdan sv. Ignacija Lojole (31. srpnja)...





Mise za pokojne su kod Radića još uvijek u cijelosti tradicionalne.









Broj komentara: 6:

  1. Nitko još '67 i '68 nije znao što Bugnini planira. U mnogim je zemljama glavna tema rasprave bila samo oko prevođenja misala na narodne jezike, ali nikome nije padalo na pamet da mijenja kanon mise ili da ukida prikazne molitve (koje očituju žrtveni karakter mise).
    Tako da je Bugninijev "Novus Ordo" iz '69 u najmanju ruku bio iznenađenje.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Isto bismo mogli reći i za promjene u crkvenom kalendaru.
      Tko je još 1968. mogao znati da će s novim obredom biti uveden i novi kalendar, u kojem će velik broj svetkovina promijeniti datume (i da će mnoge biti čak ukinute)?

      Postoje, na primjer, jasne indicije da ni sam papa Pavao VI. nije znao da će u "Novus Ordu" biti ukinute nedjelje sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice.

      Pavao VI u konstituciji iz 1967. "Indulgentiarum doctrina" (kojom je uređena disciplina o oprostima) citira misnu molitvu za nedjelju sedamdesetnice kao važan argument za nauk Crkve o kazni za grijehe.
      Da je on tada znao da će 1969. biti ukinuta nedjelja sedamdesetnice, sigurno ne bi ni citirao tu misnu molitvu.

      Izbriši
  2. Mislim da su mnoge promjene nakon II. vatikanskog koncila uvedene tek toliko "da se nešto promijeni", bez ikakvog pravog razloga i bez ikakve potrebe.
    Nego, "ajmo nešto promijeniti, radi same promjene"...
    To je neozbiljno. I izvor velikih problema za našu današnjicu.

    OdgovoriIzbriši
  3. Nije bas bio uzaludan trud, vecina nas u Hrvatskoj koji prisustvujemo misama po tradicionalnom rimskom obredu sluzimo se tim prijevodima proprija, bilo iz letaka bilo iz online kalendara.

    OdgovoriIzbriši
  4. Jel se moze dobiti misal u pdfu slucajno?

    OdgovoriIzbriši