petak, 7. travnja 2017.

Desetljeće sv. Nikole Tavelića

Mogli bismo reći da je deset godina 1930.-1940. bilo u hrvatskom narodu: desetljeće Nikole Tavelića. To je bilo razdoblje najintenzivnijeg širenja pobožnosti prema našem mučeniku.

U kratkom vremenu, diljem naše domovine raširili su se oltari, kapelice, crkve, slike i kipovi u njegovu čast. Vrhunac je bilo hrvatsko hodočašće u Svetu zemlju 1937., na čelu s bl. Alojzijem Stepincem, kada je u Jeruzalemu svečano posvećen oltar sv. Nikole Tavelića, u blizini mjesta njegovog mučeništva.
Mučenik koji se do tada štovao samo u franjevačkom redu i u svom rodnom kraju (Šibenik i okolica) - postao je općehrvatski svetac.

U katoličkom tisku počele su gotovo svakodnevno izlaziti njegove slike, crtice iz njegovog života, opisi mučeništva... U molitvenike su uvedene molitve njemu u čast (osobito za njegovu kanonizaciju), tražeći nebeski zagovor za hrvatski narod.





Naši su biskupi polagali velike nade u širenje pobožnosti prema sv. Nikoli Taveliću.
Budući da je sv. Nikola Tavelić cijeli svoj život posvetio borbi protiv krivovjerja, a i podnio mučeništvo u borbi protiv islama; postao je uzor novim hrvatskim naraštajima za borbu protiv krivovjerja našega doba - modernizma, liberalizma, vjerskog indiferentizma itd.

Kao primjer, evo naslovnica tjednika Obitelj (14. studenoga 1937.).






Kad malo pogledate opise njegovog mučeništva, koji su izlazili u tadašnjem katoličkom tisku, naglasak se stavljao upravo na borbu protiv heretika i muhamedanstva.

Evo opis mučeništva iz Glasnika sv. Josipa (lipanj 1939., br. 6.):







Kao što sam rekao, vrhunac štovanja sv. Nikole Tavelića, bilo je hrvatsko hodočašće u Svetu zemlju 1937. i podizanje oltara našem mučeniku u Jeruzalemu.





Oltar je posvetio bl. Alojzije Stepinac i na njemu služio sv. misu za hrvatski narod.








Nakon uspješno završene svečanosti, bl. Alojzije Stepinac je poslao pismo šibenskom biskupu Jeronimu Mileti, u kojem je naglasio da će se na tom žrtveniku služiti stalne sv. mise za sreću hrvatskog naroda.

Pismo je objavljeno u šibenskom tjedniku Katolik, 8. kolovoza 1937.







Ovaj događaj je bio poticaj da su se posvuda po Hrvatskoj počeli graditi oltari na čast sv. Nikole Tavelića, na kojima su revni svećenici služili svete misne žrtve za spasenje hrvatskog naroda.

Evo vijest iz Katolika, 14. studenoga 1937.






A kakvo je ushićenje vladalo u Hrvatskoj, dok je bl. Alojzije Stepinac prinosio svetu misnu žrtvu na oltaru sv. Nikole Tavelića u Jeruzalemu, neka nam posvjedoči primjerak tjednika Obitelj (25. srpnja 1937.).








Baš te 1937. godine, prvi se put u svim hrvatskim biskupijama svečano slavio blagdan Nikole Tavelića. Zato evo pisma koje je tim povodom poslao vjernicima šibenski biskup Mileta (listopad 1937.).
Biskup Mileta je naglasio u čemu je suvremenost i značenje sv. Nikole Tavelića za naše vrijeme - jer nam je uzor u borbi protiv modernističkih hereza i bezvjerstva, i poticaj na ustrajnost u pravoj vjeri:
"Mučenički lik bl. Nikole svijetli danas svojim svetim životom u poganskom življenju našega doba, svojom revnošću i žarom u obrani katoličke vjere protiv sadanjih modernih hereza i bezvjerstva..."
Sam blagdan je proslavljen - kako i dolikuje - trodnevnicom i svečanom pontifikalnom misom u katedrali.





2 komentara:

  1. Eh, b. Košić vjerojatno nije čuo da je islam dušegubna laž, pa polaže kamen temeljac i sufinancira izgradnju islamskog centra.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. To je plod II. vatikanskog koncila. Deklaracija "Nostra aetate" je pozitivno oslikala muhamedanstvo... A novi Zakonik kanonskog prava (1983.) nalaže biskupima da njeguju dobre odnose s nevjernicima. To dovoljno govori o autorima tih dokumenata.
      Modernisti vjerojatno smatraju da su sv. Nikola Tavelić i toliki drugi mučenici koji su stradali od muhamedanske ruke, podnijeli mučeništvo ni za što...

      Izbriši