utorak, 7. ožujka 2017.

Mali oficij Blažene Djevice Marije

Sve do 1568. god., klerici su imali strogu obvezu da u određene dane mole Mali oficij Blažene Djevice Marije, kao i oficij za pokojne, pokorničke psalme itd.
Sv. Pio V. je bulom "Quod a nobis" (kojom je proglasio Rimski brevijar) odredio da moljenje tih oficija više ne obvezuje pod grijeh, tj. da više klerik ne čini smrtni grijeh ako koji put propusti izmoliti te oficije. No, sveti je papa toplo preporučio svima da mole te oficije, podijelivši oprost od 100 dana onima koji izmole Mali oficij Blažene Djevice Marije i Oficij za pokojne, te oprost od 50 dana za one koji izmole pokorničke psalme. Drugi su pape kasnije dodali druge oproste - tako da je uz Mali oficij Blažene Djevice Marije vezan cijeli niz oprosta.

U našem hrvatskom narodu, moljenje Malog oficija Blažene Djevice Marije ima dugu tradiciju. Molili su ga i laici, a ne samo klerici.

Ističe se primjer bana Ivana III. Draškovića (živio 1603.-1648.; ban 1640.-1646.), koji je poznat po svojim pobjedama nad Turcima. Njegov prijatelj Juraj Ratkaj piše u svom djelu Memoria regum et banorum da je ban Drašković običavao pobožno moliti Oficij Blažene Djevice Marije ("pie attenteque recitabat" - "pobožno i pažljivo je recitirao").
Drašković je 1646. imenovan ugarskim palatinom (najviša služba u Ugarskoj; kao ban u Hrvatskoj). Koristio je svoj položaj da učvrsti katoličku vjeru među Mađarima, boreći se protiv širenja protestantske kuge. S tim ciljem, Drašković je preveo Oficij Blažene Djevice Marije na mađarski i promicao ga kod naših sjevernih susjeda.

Kod nas pak u Hrvatskoj još su davno prije toga vremena postojali prijevodi Oficija na narodni jezik.

No, kako nijedan prijevod ne može biti jednako dobar kao latinski izvornik, tiskale su se i knjižice koje donose Oficij usporedno na latinskom i hrvatskom.

Ako možda još niste primijetili, jedno takvo izdanje (iz 1929. god.) dostupno je na internetu: Mali oficij Blažene Djevice Marije.

I samo još jedna mala napomena. Ovo što u uvodu piše "prema novom brevijaru", misli se na izdanje Rimskog brevijara usklađenog s bulom sv. Pija X. "Divino afflatu" (1911.).















Upozoravam vas da u knjižici (vjerojatno nepažnjom onoga koji je skenirao) nedostaje prva stranica: početak matutina i invitatorijalnog psalma.
Zato evo nadoknada... koju sam uzeo odavde.







Dalje je sve u redu... od str. 3. nadalje...







..itd., itd...
Neću ovdje stavljat dalje, nego preuzmite oficij s gornjeg linka.


Broj komentara: 8:

  1. Zahvala onome tko je skenirao oficij i stavio ga na internet, tko god bio!

    OdgovoriIzbriši
  2. Dakle, to možemo jednostavno downloadat, isprintat i moliti?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Upravo tako! S time da pazite na stranicu koja nedostaje (početak matutina) - ovo što sam posebno naglasio gore (to jednostavno posebno preslikate i nekako umetnete u oficij).

      Iskreno se nadam da će se jednoga dana obnoviti ova pobožnost u našem narodu, naročito među našim redovnicima i redovnicama. Ali i da neće stati samo na tome, nego da će se u cijelosti vratiti tradicionalnom časoslovu.

      Izbriši
  3. Žalosno je kako je ovakva divna katolička pobožnost istisnuta i zanemarena u postkoncilskom razdoblju.
    Možda to i nije slučajno. Može se opaziti tendencija kako su nakon II. vatikanskog koncila potiskivane tradicionalne pobožnosti, dok su istovremeno modernisti masovno uvozili razne protestantske prakse i "duhovnosti", naročito preko tzv. karizmatskog pokreta i neokatekumena.
    Odbacili su ono što je izvorno katoličko, a trgaju se za otpatcima protestantizma.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Samo da dodam da taj uvoz protestantskog otpada nije nimalo bezazlen.
      Postoji jedna velika razlika između tradicionalnih katoličkih pobožnosti i tih "novih duhovnosti".
      Tradicionalne pobožnosti su od strane mnogih papa obdarene obilnim oprostima. Dok kod "novih duhovnosti" toga nema (niti može biti - jer su derivacija protestantizma): one su u potpunosti beskorisne za dušu. Nažalost, oni koji ih promiču ni sami nisu svjesni kakvu štetu rade.

      Izbriši
  4. Mislim da nije problematičan samo uvoz novosti iz protestantizma, nego i isforsirano "moderniziranje" nekih katoličkih pobožnosti. Pogledajte što rade s križnim putom. Kako se uvode razne neukusne improvizacije! Danas svaki drugi svećenik misli da smije sam izmišljati molitve križnog puta, čak i laicima daju da izmišljaju molitve za pojedine postaje... I tako smo dobili: "dječiji kržni put", "križni put mladih", "križni put bračnih parova" i tko zna što još.
    Čovjek više ne zna gdje da ode kako bi sudjelovao u pravom (običajnom) križnom putu.

    OdgovoriIzbriši
  5. U vezi one stranice u oficiju koju ste naknadno stavili umjesto one koja nedostaje. Odakle ste ju uzeli?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Uzeo sam je odavde.
      Inače, taj je oficij prema normama karmelićana, ali u ovom prvom dijelu je isti kao općeniti obrazac Malog oficija.

      Izbriši